Europsko međunarodno privatno pravo u eurointegracijskom procesu i izabrana pitanja mjerodavnog prava – Vilim Bouček

Autor: Vilim Bouček
Recenzenti: prof. dr. se. Hrvoje Sikirić i prof. dr.sc. Davor Babić
Broj stranica: 424
Godina izdanja: 2021.
Vrsta uveza: tvrdi
Jezik: hrvatski

4,549.49 din

Opis

U razdoblju od izlaska iz tiska I. izdanja ovoga udžbenika u svibnju 2009. do 2020. u europskom i hrvatskom pravnom poretku kao i u europskom i hrvatskom međunarodnom privatnom pravu dogodile su se bitne promjene. U EU-u je 1. prosinca 2009. na snagu stupio Lisabonski ugovor od 13. prosinca 2007. kojim se mijenjaju i dopunjuju Ugovor o Europskoj uniji (UEU) i Ugovor o osnivanju Europske zajednice (UEZ). Na temelju njegovih odredaba međunarodnu pravnu osobnost dobila je umjesto ex EZ-a današnja Europska unija, pa otada i u kontekstu međunarodnog privatnog prava govorimo o pravu EU-a. Također je respektabilan, ako zanemarimo Grenland, i prvi izlazak države članice iz EU-a. Sporazumom o povlačenju Ujedinjena Kraljevina je na temelju čl. 50. st. 2. Ugovora o EU-u od 1. veljače 2020. postala »treća država« koja je nakon prijelaznog razdoblja do 31. prosinca 2020. svoje buduće odnose s EU-om uredila Sporazumom o trgovini i suradnji od 24. prosinca 2020. čija privremena primjena započinje 1. siječnja 2021. Posebno je pak važna činjenica što je Republika Hrvatska 1. srpnja 2013. postala punopravnom državom članicom Europske unije te je od toga nadnevka pravo EU-a u Republici Hrvatskoj postalo i formalnom sastavnicom hrvatskog pravnog poretka, a time i njezina međunarodnog privatnog prava. Nadalje je važno spomenuti da je Sabor Republike Hrvatske 4. listopada 2017. donio novi Zakon o međunarodnom privatnom pravu (NN RH 101/2017.) koji je stupio na snagu 29. siječnja 2019. Na legislativnom planu europskog međunarodnog privatnog prava nastavljena je europeizacija kao regionalna unifikacija daljnjim donošenjem uredaba EU-a i europskih međunarodnih ugovora u okviru legislativnih nadležnosti EU-a. U istom razdoblju kontinuirano se ispunjava i unificirajuća i supstituirajuća uloga Suda EU-a koji jednoobraznim tumačenjem propisa na području EU-a ostaje i nadalje nezaobilazni eurointegracijski čimbenik na pravnom području sloboda, sigurnosti i pravde (čl. 67. Ugovora o funkcioniranju EU-a), posebice u oblikovanju pravosudne suradnje u građanskopravnim stvarima (čl. 81.Ugovora o funkcioniranju EU-a), čija su važna komponenta i odredbe europskog međunarodnog privatnog prava (čl. 81. st. 2. t. c) Ugovora o funkcioniranju EU-a).

Drugo izdanje knjige Europsko međunarodno privatno pravo u eurointegracijskom procesu i izabrana pitanja mjerodavnog prava obuhvaća najvažnije izmjene i dopune nastale od prosinca 2009. do lipnja 2020. u europskom međunarodnom privatnom pravu koje se potvrđuje kao specifična i nova grana prava in statu nascendi čiju važnost afirmira i svakodnevna sve razvijenija međunarodna i prekogranična privatnopravna praksa.

U drugom, izmijenjenom i dopunjenom izdanju učinili smo značajne strukturne promjene prema prvom izdanju naše knjige. To se posebice odnosi na pitanje utjecaja europskoga prava i ljudskih prava na međunarodno privatno pravo koje smo u prvome izdanju obradili u glavi VIII. (Utjecaj ljudskih prava na MPP) i glavi IX. (Utjecaj temeljnih sloboda iz Ugovora o EZ-u na MPP). U drugom izdanju našega rada oba smo važna pitanja sublimirali u glavi VII., pod naslovom UTJECAJ PRAVA EU-a I LJUDSKIH PRAVA NA MPP, razrađujući je na Utjecaj temeljnih sloboda: opće zabrane diskriminacije, prava građanstva Unije i slobode kretanja na MPP (2. poglavlje), Utjecaj tržišnih sloboda na MPP (3. poglavlje) i Utjecaj ljudskih prava na MPP (4. poglavlje). Time želimo opetovano naglasiti važnost teme utjecaja europskog prava i ljudskih prava na MPP i objasniti proces tzv. negativne harmonizacije u europskome međunarodnom privatnom pravu. Za takav smo se pristup odlučili jer su odredbe europskog prava sadržane u Lisabonskom ugovoru iz 2007. sva pravna pitanja sadržana u navedenim poglavljima, počev od njegove primjene od 1. prosinca 2009., postala sastavnice europskog primarnog prava, zato što je Lisabonski ugovor temeljna ljudska prava uzdigao na razinu jedne od vrednota EU-a (čl. 2. UEU-a), a Povelji EU-a o temeljnim pravima iz 2007. priznao »istu pravnu vrijednost« kao Ugovorima (čl. 6. UEU-a). S tim izmijenjenim sadržajem, mijenjajući isto tako i sve potrebno u prvih šest glava drugoga izdanja, prvih sedam glava knjige čini DIO PRVI koji smo naslovili: Temeljna pitanja razvitka europskoga međunarodnog privatnog prava.

Međutim, najopsežnija promjena sadržaja u drugome izdanju knjige Europsko međunarodno privatno pravo u eurointegracijskom procesu i izabrana pitanja mjerodavnog prava temelji se na njezinoj dopuni s daljnjih šest glava sadržanih u drugom dijelu knjige: DIO DRUGI: Mjerodavno pravo u europskom pravosudnom području – izabrana pitanja. U drugom dijelu analiziramo: UGOVORNI STATUT – UREDBU RIM I iz 2008. (glava VIII.), DELIKTNI STATUT – UREDBU RIM II iz 2007. te Hašku konvenciju od 4. svibnja 1971. o pravu mjerodavnom za cestovne prometne nezgode i Hašku konvenciju od 2. listopada 1973. o pravu mjerodavnom za odgovornost proizvođača za svoje proizvode (glava IX.), NASLJEDNI STATUT – UREDBU O NASLJEĐIVANJU iz 2012. i Hašku konvenciju od 5. listopada 1961. o pravu mjerodavnom za oblik oporučnih raspolaganja (glava X.), dakle važna unificirana kolizijskopravna pitanja europskog MPP-a. U nastavku naše knjige (glava XI. do XIII.) razmatramo i ona još zakonodavno neunificirana pravna pitanja MPP-a na području država članica EU-a koja su evidentno prožeta duhom europeizacije, pa i komunitarizacije, bilo da je riječ o izmijenjenoj funkciji »klasičnih« poveznica osobnog statuta fizičkih osoba odnosno poveznice u osobnim odnosima u širem smislu, među kojima je najširu primjenu dobila poveznica uobičajeno (redovno) boravište, sve to u glavi XI. – EUROPEIZACIJA POVEZNICA OSOBNOG STATUTA FIZIČKE OSOBE NA PODRUČJU EUROPSKE UNIJE. Daljnja tema naše knjige rezultat je praćenja supstituirajuće unifikacijske funkcije koju zbog izostanka pisanih formalnih izvora, međunarodnog ugovora ili uredbe ili barem smjernice u svim propalim pokušajima unifikacije i harmonizacije do danas (2020.) provodi Sud Europske unije (Europski sud) kroz svoju ulančanu sudsku praksu od 1988. do 2017., a riječ je o OSOBNOM STATUTU TRGOVAČKOG DRUŠTVA NA PODRUČJU EUROPSKE UNIJE (glava XII.). Na kraju knjige analiziramo i kolizijske odredbe stvarnoga prava u glavi XIII. – STVARNI STATUT NA UNUTARNJEM TRŽIŠTU EUROPSKE UNIJE, iz kojih je razvidno da europeizacija na specifičan način zahvaća i ona privatnopravna pitanja koja su donedavno slovila kao bastion autonomnoga nacionalnog prava čije odredbe su (naizgled) najudaljenije od eurointegracijskog procesa MPP-a u EU-u. DIO DRUGI i knjigu zaokružuju EUROPSKO MEĐUNARODNO PRIVATNO PRAVO KAO SASTAVNICA EUROPSKOG SOCIJALNOG NASLJEĐA (glava XIV.) i ZAKLJUČAK (glava XV.) u kojima šire pozicioniramo EUMPP spram drugih brojnih ljudskih aktivnosti koje se mogu podvesti pod širi pojam opće kulture te zaključno dajemo završni sažetak rada u kontekstu bivših anticipacija MPP-a iz kuta 19. stoljeća kao i važeće i buduće perspektive ove novonastajuće grane prava. Zbog istodobno obuhvaćenih unificiranih izabranih pitanja mjerodavnoga prava kao i onih koja su na specifičan način tek prožeta europeizacijom, DIO DRUGI naše knjige nazvali smo Mjerodavno pravo u europskom pravnom području – izabrana pitanja.

Ovom knjigom pokušali smo, dakle, u drugom njezinu izdanju obuhvatiti najvažnija temeljna pitanja europskog međunarodnog privatnog prava (DIO PRVI) i značajan dio njegovih također najvažnijih važećih odredaba mjerodavnog prava, sve do kolovoza 2020. (DIO DRUGI), izuzimajući pri tome odredbe europskoga obiteljskog privatnog prava kao i odredbe europskog građanskog procesnog prava.

Sadržaj predgovora I. izdanju ove knjige programski je, mutatis mutandis, aktualan i danas.

Rukopis je završen u siječnju 2021. te predan u rad u veljači 2021. godine.

Zagreb, siječanj 2021.

Vilim Bouček

Predgovor I. izdanju
Europsko međunarodno privatno pravo u eurointegracijskom procesu i harmonizacija hrvatskoga međunarodnog privatnog prava knjiga je nastala kao rezultat višegodišnjeg rada autora u inozemstvu i tuzemstvu na proučavanju jednog važnog segmenta pravnog poretka EU-a. Tri su njezine temeljne odrednice. Prva je stajalište Europske komisije koja međunarodno privatno pravo percipira kao »nastajuću samostalnu europsku pravnu disciplinu različitu od nacionalnog prava država članica EU-a«. Druga je integrirani studijski program Pravnog fakulteta u Zagrebu, koji želi »svakodnevno rastuće sadržaje koji se odnose na pravni poredak EU-a… u što većoj mjeri uključiti u sveučilišni studij prava«. Zbog toga su naslovi poglavlja u ovoj knjizi gotovo identični programu kolegija europsko međunarodno privatno pravo, a sadržajno se poklapaju s njegovim općim dijelom. Treća odrednica je bolje razumijevanje harmonizacijskog postupka hrvatskoga s europskim, pa time i njegovim međunarodnim privatnim pravom u smislu harmonizacijske klauzule sadržane u čl. 69. Ugovora o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i EZ-a i njihovih država članica iz 2001.

Uočivši u izvođenju nastave iz kolegija međunarodno privatno pravo i europsko međunarodno privatno pravo potrebu postojanja rada koji će svim interesiranim ponuditi odgovore na opća pitanja odnosa suvremenog međunarodnog privatnog i europskog prava, ovom knjigom želimo dopuniti postojeću hrvatsku pravnu literaturu iz međunarodnog privatnog prava i današnjem hrvatskom i istodobno budućem europskom pravniku olakšati pristup rješavanju budućih privatnopravnih odnosa s prekograničnim EU obilježjem. Polazeći od navednih općih odrednica, u ovom radu europsko pravo promatramo kroz prizmu međunarodnog privatnog prava.

Budući da ova knjiga nudi odgovore na važna opća pitanja primjene europskog i nacionalnog međunarodnog privatnog prava, ona je namijenjena prvenstveno studentima integrarnog studijskog programa pravnog studija, kao i onima na poslijediplomskim i specijalističkim studijima na Pravnom fakultetu u Zagrebu, koji izučavaju materiju europskog međunarodnog privatnog prava. Ova knjiga može poslužiti i onim pravnicima u praksi koji nisu prošli program pravnog studija koji je obuhvaćao proučavanje rješavanja građanskopravnih, trgovačkopravnih, obiteljskopravnih i drugih privatnopravnih situacija povezanih s pravnim poredcima više država članica EU-a u rješavanju navedenih situacija s pekograničnim EU obilježjem.

Rukopis je završen u prosincu 2008. i predan u tisak u siječnju 2009.

Zagreb, 5. siječnja 2009.