Uvod u geografsko poznavanje karata – S prilozima iz uvoda u geografiju / Sabrana djela-Knjiga III. – Josip Roglić

Autor: Josip Roglić
Broj stranica: 280
Godina izdanja: 2005.
Vrsta uveza: meki uvez
Dimenzije stranica: 16 x 23 cm
Jezik: hrvatski

2,342.14 дин.

Opis

UVOD U GEOGRAFSKO POZNAVANJE KARATA S PRILOZIMA IZ UVODA U GEOGRAFIJU

Knjiga je osmišljenja i koncipirana kao zbornik radova akademika Josipa Roglića iz područja kartografije i uvoda u geografiju ( razmišljanja o problemima geografije, mjestu geografije u odgoju, položaju geografije u Hrvatskoj, globalizaciji, ekologiji…).

Radovi akademika Josipa Roglića svojim se vizionarstvom približavaju i našoj stvarnosti i stoga ih preporučujemo svima koji žele uživati u geografskoj misli.

Spomenimo neka od razmišljanja akademika Roglića o geografskim kartama i geografiji općenito.

Karte i atlasi su svakidašnja potreba suvremenog svjetskog građanina i element kojim se najbolje provjerava međusobno poznavanje. Na putu smo da svi ljudi postanu korisnici karata i u mogućoj mjeri geografi – treba nastojati da se toj pozitivnoj potrebi što adekvatnije udovolji.

Karte su najefikasnije sredstvo međunarodnog upoznavanja i povezivanja. Upoznavanje je prvi i presudni korak ka suradnji i prijateljstvu, a karta je neophodni pasoš na tom važnom putu. Razumljivo je da je, u naše doba globalnog života i ugodnog putovanja, porastao interes za karte. Izrada dobrih karata je vrelo prestiža u međunarodnoj zajednici i nosi materijalne prihode. Suvremeni odnosi su, dakle, veoma važni i pogodni za unapređenje izrade karata.

Geografija nije hrpa znanja, koju vrijeme rasipava: ona formira gledanje na svijet i utječe na usmjeravanje naših aktivnosti. Stanja i odnosi u globalnoj zajednici kontinuirano se mijenjaju, a prema tome i geografsko znanje modificira. Geografija se ne može naučiti: stalno se dopunjuje i prilagođuje – u tome su poteškoća i draž naše discipline, koja hrani suvremenu životnu filozofiju. Smatram da o uočavanju i poštivanju ovih činjenica ovise naša stručna zadovoljstva ili razočarenja.

Primjeri iz geografske stvarnosti i tuđa iskustva utječu na našu misao i omogućuju da izaberemo što efikasnije načine valoriziranja vlastitog prostora i uključivanja u uslužno i humanizirano globalno društvo. Našoj zajednici u kojoj se odražavaju skokovi između stočarskog „deveranja” u vrletnim planinama, ravnica prehrane, zbijanja u neuređene gradove, radi skromne zarade i trke na obalnu fasadu radi uključivanja u opće tokove – trebaju misao i akcija deducirani i usklađeni s globalnim iskustvima.
Josip Roglić