Sažet, neformalan prikaz načina na koje su informacije i društvo povezani te naše sve veće ovisnosti o složenom mnoštvu poruka, zapisa, dokumenata i podataka.

U ovoj knjizi zanimaju nas informacije u odnosu na svakodnevno ljudsko iskustvo, a stoga i složena višestrukost poruka, zapisa, dokumenata i percepcija u našim životima, poteškoće povezane sa značenjem i pronalaskom najrelevantnijih informacija te potreba povjerenja u vjerodostojnost izvora i dokumenata. Ovo je stoga uvod u „višu“, ili realističnu, informacijsku znanost u njezinu kulturološkom kontekstu, a ne u formalnu informacijsku znanost o kojoj se raspravlja drugdje.

Knjiga govori o sve većem broju podataka, dokumenata i zapisa različitih vrsta i načinu kako se upotrebljavaju te iznosi analize kojima se istražuje kako se nosimo s informacijama.

U drugom poglavlju, „Dokument i dokaz“, iznosimo pregled različitih značenja riječi informacija, dajemo prikaz drastičnog dugoročnog povećanja dokumenata i podataka („eksplozija informacija“) i navodimo tehnike i inicijative za njihovo organiziranje, otkrivanje i uporabu.

U trećem poglavlju, „Pojedinac i zajednica“, ispitujemo što pojedinci rade s informacijama, što zajednice znaju, središnju ulogu kulture i kako informacije uvijek imaju fizičke, mentalne i socijalne aspekte.

Četvrto poglavlje, „Organiziranje: raspored i opis“, donosi sažeti prikaz kako se prikupljeni dokumenti organiziraju i opisuju da bismo mogli identificirati i pronaći primjerak dokumenta kada nam je potreban.

U petom poglavlju, „Imenovanje“, razmatra se priroda i složenost opisivanja. U šestom poglavlju, „Metapodatci“, raspravlja se o tome kako se opisi dokumenata, poznati i pod nazivom metapodatci, upotrebljavaju za dvije svrhe: za karakteriziranje dokumenata i za pronalazak onih koji su nam potrebni, zahvaljujući izradi indeksa.

U sedmom poglavlju, „Otkrivanje i odabir“, predstavlja se povezivanje upita i metapodataka za pronalaženje poznatih dokumenata i teži zadatak identificiranja prethodno nepoznatih dokumenata koji mogu biti od interesa.

U osmom poglavlju, „Evaluacija odabranih metoda“, objašnjava se standardna evolucija selekcijskih metoda i naglašavaju se važni problemi. U posljednjem poglavlju, „Sažetak i opažanja“, ponavljaju se ključne točke iz ranijih poglavlja i razmatraju njihove određene posljedice na to kako bismo trebali razumjeti informacije u društvu.