Ova će knjiga nastojati izreći najfascinantniju pripovijest u posljednjih četiri stotine godina: kako se to skupina trinaest kolonija usred ničega uspjela preobraziti u najmoćnije gospodarstvo koje je svijet ikada mogao vidjeti. Ona će također pokušati izvući pouke povijesti kako bi se mogla baviti najvažnijim pitanjem našeg doba: hoće li Sjedinjene Države zadržati svoj vodeći položaj, ili će titula predvodnika neizbježno pripasti nekim drugim (svakako manje liberalnim) silama.

Američki kapitalizam je najdemokratičniji na svijetu. Sjedinjene Države kolijevka su pokretača narodnog kapitalizma, od masovne proizvodnje, preko franšiznog modela poslovanja, do uzajamnih fondova. U mnogim je državama kapitalizam uvijek bio vezan uz plutokratsku elitu. U Americi, kapitalizam je uvijek bio vezan uz otvorenost i prilike: omogućio je ljudima nikakvog osobitog porijekla da se popnu na vrh društvene ljestvice, a običnom puku pružio je mogućnost uživanja dobara i usluga koje su nekada bile rezervirane za elite. R. H. Macy, bivši kapetan na kitolovcu, s tetovažom na jednoj ruci, prodavao je „dobra dostojna milijunaša po cijeni dostupnoj milijunima ljudi”. Henry Ford, sin poljodjelca, obznanio je svijetu svoj Model T kao „automobil običnoga čovjeka”. Amadeo Giannini, talijanski useljenik, osnovao je Bank of America kako bi bankarske usluge približio „malom čovjeku”. Pierre Omidyar, još jedan useljenik, pokrenuo je elektroničku tržnicu, eBay, kako bi omogućio običnim ljudima da se upuste u slobodnu razmjenu dobara.

Uspon Amerike na mjesto najveće i najslavnije zemlje bio je okaljan brojnim sramotnim događanjima, među kojima je najgori ugnjetavanje urođeničkih naroda i porobljavanje milijuna Afroamerikanaca. Pa opet, po jednom općem povijesnom sudu, taj uspon je bio u ogromnoj mjeri pozitivan. Amerika nije samo svojim građanima omogućila život ispunjen blagostanjem. Ona je taj prosperitet izvezla u obliku inovacija i ideja. Bez intervencije Amerike u Drugom svjetskom ratu, Adolf Hitler mogao je pokoriti Europu. Bez nepoljuljane američke odlučnosti u hladnom ratu, potomci Josifa Staljina možda bi i danas vladali istočnom Europom i vjerojatno i većinom Azije. Ujak Sam osigurao je arsenal demokracije koji je sačuvao dvadeseto stoljeće od propasti.

Danas su Sjedinjene Države najveće svjetsko gospodarstvo: broje tek 5 posto stanovništva svijeta, a zaslužne su za četvrtinu njegova BDP-a izraženog u američkim dolarima. Amerika se može pohvaliti najvišim životnim standardom, ako se izuzme tek šačica daleko manjih zemalja poput Katara i Norveške. Ona također dominira industrijama koje stvaraju budućnost – onima inteligentnih robota, autonomnih automobila i lijekova koji produljuju život.

O autorima:

ALAN GREENSPAN rođen je 1926. godine i odrastao je u četvrti Washington Heights u New Yorku. Nakon što je diplomirao clarinet na glazbenoj akademiji Juilliard i radio kako profesionalni glazbenik, stekao je diplomu, magisterij i doktorat iz ekonomije na Sveučilištu u New Yorku. Od 1974. do 1977. godine, obnašao je dužnost predsjedatelja Ekonomskog savjeta pod predsjednikom Fordom. Godine 1987., predsjednik Reagan imenovao ga je za predsjednika američkih Federalnih rezervi (FED), što je pozicija koju je zadržao do svog umirovljenja 2006. godine. Autor je New York Timesovih bestselera Karta i teritorij i Doba previranja.

ADRIAN WOOLDRIDGE kolumnist je za Bloomberg Opinion, bivši politički urednik Economista i pisac kolumne Bagehot. Stekao je doktorat povijesti na Sveučilištu Oxford. Autor je devet knjiga, uključujući šest koje je napisao zajedno s Johnom Micklethwaitom: Četvrta revolucija, Vračevi, Futur perfekt, Kompanija, Prava nacija i Bog se vratio.