Komentar Kaznenog zakona - 1. knjiga: Opći dio - Petar Novoselec i Igor Martinović

PREDGOVOR

„Ovaj Komentar napisali smo u želji da pomogne praktičarima u rješavanju problema s kojima se susreću u primjeni Kaznenog zakona, a može biti od koristi i studentima diplomskih i poslijediplomskih studija, kao i pravnim teoretičarima. Komentar je zamišljen kao sinteza teorije i prakse. Zakonske odredbe i teorijske zaključke ilustrirali smo odgovarajućim sudskim odlukama, podvrgavajući ih mjestimice i kritici ako su, po našem mišljenju, u suprotnosti sa zakonskim tekstom ili njegovim duhom. Praktični su primjeri sažeti na mjeru koja je nužna da bi se shvatilo stajalište suda o pojedinom pravnom pitanju, a čitatelj se s pojedinostima slučaja može pobliže upoznati putem komentara objavljenih u časopisima, a ako ih nema, pomoću zbirki odluka i internetskih pravnih portala (na kojima, nažalost, odluke općinskih i županijskih sudova često nisu dostupne, što otežava potpun uvid). Teorijske sadržaje koji u praksi rjeđe dolaze do izražaja pisali smo sitnim slogom.

S obzirom na to da je primarna zadaća Komentara olakšati primjenu zakona, stajališta autora o tome koje bi zakonske izmjene bile poželjne u budućnosti navedena su u sumarnom obliku, obično u izdvojenim odlomcima kako bi se zadržala jasnoća teksta. Filozofska, povijesna i kriminalnopolitička izlaganja svedena su na mjeru koja je korisna za tumačenje zakona. Kriminologiji i njoj srodnim disciplinama pažnja je pridana samo iznimno jer objekt njihova izučavanja nisu konkretne dvojbe koje se pojavljuju u primjeni zakona, nego kriminal kao društvena pojava.

Opsežniji komentari zakonskih članaka razdijeljeni su na podnaslove. Prva razina podnaslova označena je rimskim brojevima (I, II, III), niža razina slovima (A, B, C), a još niža arapskim brojevima (1, 2, 3). Podjela na podnaslove je tematska i u pravilu prati zakonski redoslijed stavaka unutar pojedinog članka, ali se od tog redoslijeda katkad i odstupa radi jasnoće i preglednosti izlaganja. Ispred nekih zakonskih glava i članaka nalaze se uvodne napomene, čija je svrha obraditi sadržaje koji su zajednički za više zakonskih odredaba.

Na početku komentara pojedinih članaka, pod naslovom »literatura« naveli smo popis objavljenih radova, kako onih novijih, tako i onih koji su bili objavljeni dok su na snazi bili prethodni kazneni zakoni, a mogu još uvijek biti od koristi. Među njima su i naši vlastiti radovi kojima smo se služili pri pisanju pojedinih dijelova Komentara, ali uz odgovarajuće prilagodbe te nadopune novom literaturom i judikaturom. Češće korištenu literaturu naveli smo u popisu kratica na početku knjige. Korišteni su radovi, a ponekad i sudska praksa, s prostora bivše države jer je i Kazneni zakon iz 1997. zadržao kontinuitet s Osnovnim krivičnim zakonom RH iz 1991., kojim je pak preuzet Krivični zakon SFRJ iz 1976. S obzirom na to da mnoge važne teme nisu raspravljane u domaćoj literaturi, koristili smo se i stranim radovima iz kaznenopravnih sustava koji su utjecali na hrvatski Kazneni zakon i kaznenopravnu dogmatiku, a ponajprije radovima njemačkih, švicarskih i austrijskih autora. Kao uzor su nam poslužili osobito njemački komentari zbog njihove jezgrovitosti, preciznosti, teorijske fundiranosti i praktične orijentiranosti. Od domaćih komentara, uzor nam je bio Zlatarićev Krivični zakonik u praktičnoj primjeni iz 1956. i 1958., koji je, unatoč proteku vremena, zbog praktične usmjerenosti ostao omiljen u stručnoj javnosti. Vodili smo se njegovom mišlju da teorija samo u čvrstoj vezi s praksom zadržava svoju punu vrijednost i opravdanje, ali i da je praksa bez oslonca na teoriju izvrgnuta zabludama i pogreškama.

Posebnu smo pozornost posvetili opširnom kazalu koje će čitatelju olakšati pronalaženje odgovora na pitanje koje ga zanima.

U Komentaru su uzeti u obzir zakoni i drugi pravni propisi objavljeni u Narodnim novinama zaključno do 1. veljače 2019.

Ovaj je Komentar ograničen na opći dio, ali pripremamo i Komentar posebnog dijela, tako da će u konačnici biti obuhvaćen cjelokupni Kazneni zakon.

Zahvaljujemo nakladniku što nam je omogućio objavu ovog djela u koje smo uložili višegodišnji trud.“