O ustavima i ljudima - Branko Smerdel
O ustavima i ljudima - Branko Smerdel
Share
U zemljama s dužom ustavnom tradicijom zanimanje za ustav uvijek je nadilazilo okvire koje su zacrtavali političari svojim trenutnim politikama. Kao rezultat povijesne dinamike koja se je odvijala u sredinama relativno razvijene pismenosti, ustav je od početka obilježavala organska povezanost s javnosti. Na to nas upućuju brojni primjeri. Tako je proces stvaranja američke republike i potreba ratifikacije američkog Ustava iz 1787. godine potaknuo federaliste, kao »prijatelje Ustava« i antifederaliste kao njihovu opoziciju, na javnu raspravu koja u američkom društvu u kontinuitetu traje do danas. Klasični »Spisi o federalizmu« (Federalist’s papers) Alexandera Hamiltona, Jamesa Madisona i Johna Jaya, ali i prilozi drugih »prijatelja Ustava« govore o neprocjenjivom značenju dijaloga o ustavu. Razlog je bio jednostavan: ustav govori o čovjeku i vlasti, njihovim međusobnim odnosima. Brani se i prihvaća stajalište da je ustav »organizacija kontribuiranih prava u društvu« (J. Dickinson kao Fabius). U Engleskoj, gdje je i započela moderna rasprava o pravima, konstitucionalizmu i demokraciji, Walter Bagehot (1826.–1877.) – pisac glasovitog djela o engleskom Ustavu (The English Constitution) ali u svoje vrijeme i agilni glavni urednik The Economista i korespondent iz europskih prijestolnica – zadaću svog glasila je prije svega vidio u širenju informacija o ustavima i analizi ustavnih politika najvažnijih političkih sila svoga doba, te poticanju dijaloga o ustavu kao »skupini političkih sredstava za ostvarivanje političkih ciljeva«.
Naposljetku i recentna inozemna rasprava o »europskom ustavu «, koja je kulminirala artikulacijom paradigme o »ustavnom patriotizmu« (J. Habermasa) i tvrdnje »no demos no constitution « (D. Grimma), pokazuje svekoliku važnost potrebe za komunikacijskom akcijom oko ustava. Uvijek je nužno osvještenje o njegovim ciljevima i sadržaju. Svuda je potrebno poticati aktivni javni dijalog, jer se njime otklanjaju neželjene moguće posljedice dijaloškog deficita. Aktivno i informirano javno mnijenje, pak, uvijek pobjeđuje ideološke autiste i propagandiste monizama i monologa. U svim navedenim primjerima za uzor - etape borbe za ustav i njegove institucije, uvijek su na bitan način oblikovale dijaloške sile: racionalni argumenti, ali i emocije. Jer, ustavne institucije »operiraju u interakcijama između više racionalnih i više emocionalnih elemenata ljudske misli i socijalne kooperacije« (A. Sajó).
U novim postsocijalističkim demokracijama koje tek grade ustavnu tradiciju demokratskog konstitucionalizma, svijest o dijalogu, forumu i areni u kojoj se odvijaju borbe između različitih i suprostavljenih normativnih poredaka, sveobuhvatni i kompetentni javni diskurs o ustavu i ustavnom pravu tek predstoji. Imajući na umu autoritarnu prošlost tih društava, ali i liberalno-demokratski duh konstitucionalizma, nisu čudne duge porođajne muke svakog ustava slobode. Svega ovoga je i te kako svjestan pisac knjige O ustavima i ljudima dr. sc. Branko Smerdel, redoviti profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Kao superiorni znalac ustavne problematike i ustrajni sudionik naših javnih rasprava, svoje je kolumne o ustavima i ljudima slagao i pisao iz najdubljeg uvjerenja o potrebi nacionalizacije i demokratizacije dijaloga o Ustavu Republike Hrvatske i ustavnoj demokraciji. To duboko uvjerenje počiva na sljedećim autorovim premisama. Prva je da - »ustavi ostaju mrtvim slovom ako javnost nije zainteresirana za njih«, druga je da »ustavna načela i ideale mogu ostvariti samo ljudi koji vjeruju da je to u njihovom interesu«, treća je »da se svakog nositelja vlasti treba suočiti s istinom i kako to nije lagana zadaća niti u demokraciji«, a četvrta govori da »demokracija i vladavina prava zahtijevaju otvorenu raspravu, bez uvrede i pardona«. Ove premise lako se mogu povezati sa stajalištima demokratske republikanske tradicije i konceptom javnih vrednota. Dok prvo ističe da se samo interes naroda treba izražavati u političkoj areni, drugo izražava viziju politike čiji se obrisi sagledavaju u prijeko potrebnim alternativama onih procesa koji jedini smisao društvenoga vide u pukoj agregaciji sebičnih privatnih interesa. Oblikujući svoju ustavnopravnu retoriku i narativnu jurisprudenciju na zasadama demokratskog konstitucionalizma, autor je svojom knjigom kao nitko drugi kod nas, osvijetlio probleme i projekcije aktualnog stanja razvoja hrvatske politike i ustavnog prava. Ukazujući kompetentno, jednostavno, analitički i kritički na važne trenutke kada se politička neslaganja pretvaraju u legalna, autor na ultimativan način poručuje javnosti: načela ustavnog prava mijenjaju teren na kojem se konflikti imaju dovršiti. Tamo gdje je taj proces kontinuiran ostvaruje se vladavina prava. Toj projekciji i nužno potrebnom arsenalu za njezino ostvarivanje, pridružujemo ovo dugo očekivano i vrijedno djelo.
Građansko pravo Knjižara - Sve knjige Novi Informator Ostalo Pravo Ustavno pravo
Česta pitanja
Koji su Načini plaćanja?
Koji su Načini plaćanja?
- Kreditnom ili debitnom karticom
- Pouzećem – plaćanje po primitku paketa direktno djelatniku pošte
- Virmanom (uplata na žiro račun) -plaćanje Internet bankarstvom, uplatnicom u pošti, banci
Koliki su troškovi poštarine i koji je rok isporuke?
Koliki su troškovi poštarine i koji je rok isporuke?
Iznos narudžbe (vrijednost košarice) i troškovi slanja na adrese u Republici Hrvatskoj
Do 150,00 € -> 7,00 €
Iznad 150,00 € -> Gratis
Iznos narudžbe (vrijednost košarice) i troškovi slanja u inozemstvo
Do 26,54 € -> 20,97 €
Za svakih slijedećih 26,54 € vrijednosti košarice (do maksimalne vrijednosti košarice 132,72 €) dodaje se 5,30 €
Od 132,72 € vrijednosti košarice nadalje trošak dostave iznosi 46,18 €
Rok isporuke je od 14 do 30 radnih dana (u radne dane ne spadaju vikendi, blagdani i državni praznici).
U slučaju nepredviđene situacije, rok dostave može se produljiti, ali o tome ćete biti naknadno obaviješteni (mailom ili telefonski).
Da li je moguće osobno preuzimanje naručenih knjiga na adresi?
Da li je moguće osobno preuzimanje naručenih knjiga na adresi?
Kada su knjige dostupne, moguće je osobno preuzimanje knjiga na adresi ureda Ivane Brlić Mažuranić 72 (Malešnica), 10090 Zagreb uz obaveznu prethodnu najavu na telefon 00385 (0)1 3731 748.
Trebate pomoć oko kupovine putem naše internet stranice www.strucnaknjizara.com?
Trebate pomoć oko kupovine putem naše internet stranice www.strucnaknjizara.com?
Slobodno nas kontaktirajte putem naše e-mail adrese: info@strucnaknjizara.com ili telefonski na broj: 00385 (0)1 3731 748.
Ako se ne snalazite ili ne želite naručiti knjige preko internet trgovine, slobodno nam pošaljite direktan upit/narudžbu na e-mail na info@strucnaknjizara.com.
Za narudžbu su potrebni sljedeći podaci:
Točan naslov željene knjige i količina,
ime i prezime,
adresa dostave,
e-mail adresa i
telefonski broj.
Tražite stručnu knjigu i ne možete ju pronaći?
Javite nam se, mi ćemo se potruditi pronaći za Vas.
Newsletter prijava
...prijavi se na listu i prati akcije