POVIJEST HRVATSKOGA JEZIKA 2. KNJIGA: 16. STOLJEĆE

POVIJEST HRVATSKOGA JEZIKA – OPIS PROJEKTA

Veliki nacionalni izdavački projekt započeo 2008. god. s namjerom da se sustavno i kvalitetno opiše povijesni razvitak hrvatskoga jezika od srednjeg vijeka do 21. st. i to opisom vanjske povijesti, što znači povijesnih, političkih i kulturnih prilka koje su utjecale na razvoj hrvatskoga jezika, ali i analizom i opisom jezičnih obilježja (slovopisa, pravopisa, glasova, oblika, rečenica i stila hrvatskoga jezika).

U proteklih 8 godina napravljen je velik posao i objavljene su četiri knjige: prva knjiga o hrvatskome jeziku u srednjem vijeku izašla je 2009., druga o 16. stoljeću tiskana je 2011., u trećoj knjizi obrađeno je 17. i 18. st. a objavljena je 2013., a četvrta knjiga tiskana je krajem 2015. i u njoj je obrađena povijest hrvatskoga jezika u 19. st.

U projektu je dosad sudjelovalo tridesetak znanstvenika sa Sveučilišta u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Zadru, Splitu i Puli, odnosno iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Jedni su bili autori pojedinih tema, a drugi recenzenti i urednici. Kao urednici su sudjelovali u projektu akademik Stjepan Damjanović, akademik Radoslav Katičić, prof. Marko Samardžija, prof. Ivo Pranjković i prof. Josip Lisac.

Postavlja se pitanje u čemu je posebna važnost i vrijednost ovoga izdavačkog projekta? Pa u tome da se po prvi put u proteklih 150 godina hrvatskoga jezikoslovlja sustavno obrađuje povijesni razvitak hrvatskoga jezika od srednjeg vijeka pa do 21. st. i to na temelju istraživanja i znanstvenoga rada najboljih hrvatskih jezikoslovaca. Nadalje ovaj projekt nadilazi okvire jedne znanstvene discipline – hrvatskoga jezikoslovlja jer je povijest hrvatskoga jezika važna sastavnica hrvatske kulture i znanosti i temeljna odrednica hrvatskoga identiteta.

Osnovna je namjera voditelja i urednika projekta uz najbolje znanstvene radove koji obrađuju pojedine teme iz nekoga razdolja povijesti hrvatskoga jezika dati i fotografije važnih djela hrvatske pisane baštine, odnosno foografijama predstaviti izvore i dokumente na temelju kojih su autori pisali i obrađivali pojedine teme. Kako bi se to moglo ostvariti, načinjene su fotografije djela pisane baštine i dokumenata iz brojnih hrvatskih knjižnica i arhiva te iz pojedinih knjižnica iz inozemstva, npr. iz Beča i Budimpešte. U širem smislu riječi može se reći da se u svim knjigama obrađuje i povijest hrvatske pisane baštine i to pisane latinicom, glagoljicom i ćirilicom. Sve objavljene knjige sadržavaju i antologiju djela iz pojedinoga razdolja povijesti hrvatskoga jezika, koja su različita po sadržaju i formi, a u njima se zrcali hrvatski jezik toga vremena. Izabrana su raznolika djela: književna, jezikoslovna, povijesna, crkveno-teološka, politička, pravna itd.

Iz knjige u knjigu opseg i veličina su stalno rasli: u prvoj smo imali 584 str., u drugoj 608 str., u trećoj 672 str., a u četvrtoj 760 stranica. Knjige su namijenjene znanstvenicima, sveučilišnim nastavnicima, studentima hrvatskoga jezika, nastavnicima hrvatskoga jezika u osnovnim i srednjim školama te zainteresiranoj kulturnoj i znanstvenoj javnosti.

12 poglavlja o povijesti hrvatskoga jezika:

• Radoslav Katičić: Hrvatski jezik na pragu novovjekovlja

• Josip Lisac: Hrvatska narječja

• Amir Kapetanović: Čakavski hrvatski književni jezik

• Sanja Vulić: Štokavski hrvatski književni jezik

• Diana Stolac: Kajkavski hrvatski književni jezik

• Josip Bratulić: Tronarječni tip hrvatskoga književnog jezika

• Stjepan Damjanović: Jezik hrvatskih glagoljičnih tekstova

• Boris Kuzmić: Jezik hrvatskih pravnih tekstova

• Anđela Frančić: Hrvatska imena

• Marko Samardžija: Hrvatski leksik i leksikografija

• Ranko Matasović: Hrvatski jezik i drugi europski jezici u 16. stoljeću

• Josip Lisac, Anđela Frančić, Boris Kuzmić: Antologija djela iz 16. stoljeća

• Sažetak radova na engleskom jeziku

• Kazalo imena

• Više od 320 fotografija i likovnih priloga

Recenzenti:

• akademik Milan Moguš

• prof. dr. sc. Ivo Pranjković

• prof. dr. sc. Mira Menac-Mihalić

• dr. sc. Darija Gabrić-Bagarić